BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU

Po proceni Međunarodne organizacije rada (MOR) 2,2 miliona ljudi godišnje umre od posledica loših uslova na radnom mestu, odnosno po jedna osoba na svakih 15 sekundi. Za saniranje posledica stradanja na radnom mestu troši se 2-4% državnih bruto proizvoda u Evropi, odnosno oko 25 milijardi evra. U Srbiji se na svaku povredu sa smrtnim ishodom registruje 70 teških i oko 700 povreda sa pojedinim karakteristikama invaliditeta i 7.000 lakših povreda.

 Ovi podaci dovoljan su razlog za uvođenje sistema upravljanja rizicima koji pored brige o životu i zdravlju zaposlenih, ima i ekonomski značaj. Bolje upravljanje rizicima dovodi do smanjenja troškova, povećanja efektivnosti i efikasnosti, većeg stepena zadovoljenja korisnika, što predstavlja osnov za ostvarenje većeg profita.

 Uređen i sistematizovan pristup za identifikovanje štetnosti i opasnosti i upravljanje rizikom doprinosi, kako obezbeđenju zdravijeg i sigurnijeg radnog okruženja, tako i izbegavanju nastanka nezgoda, narušavanja zdravlja, a i smanjenju izgubljenog radnog vremena zbog bolesti i povreda na radu zaposlenih.

Sistem bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji, uređen je Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu (Sl. glasnik RS 101/2005). Donošenjem ovog Zakona izvršeno je usaglašavanje sa ratifikovanim konvencijama MOR-a i osnovnom Direktivom 89/391/EEZ, kao i posebnim direktivama koje proističu iz osnovne, tako da su prihvaćene sve smernice pomenutih direktiva u meri i obliku prilagođene domaćim uslovima.

 Pored Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, propisi koji utiču na aspekte bezbednosti i zdravlja na radu su Zakon o radu, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i drugi zakoni, a zakonodavni okvir sistema bezbednosti i zdravlja na radu zaokružuju podzakonski akti.

Svi poslodavci bili su u obavezi da do 06.09.2007.godine donesu Akt o proceni rizika u pismenoj formi za sva radna mesta u radnoj okolini i da utvrde način i mere za njihovo otklanjanje, kao i da imenuju stručno lice za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu - u slučaju da imaju više od 20 zaposlenih radnika (imenovanjem 1 ili više zaposlenih iz svojih redova koji imaju položeni stručni ispit iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu kod Uprave za bezbednost i zdravlje na radu pri Ministarstvu rada i socijalne politike ili angažovanjem spoljne stručne službe - Licencirane Agencije, radi obavljanja ovih poslova).

 Poslodavci koji zapošljavaju do 20 zaposlenih, u delatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, uslužnog zanatstva, ličnih usluga, finansijsko‐tehničkih i poslovnih usluga, obrazovanja, nauke i informisanja, zdravstvene i socijalne zaštite i stambeno komunalne delatnosti, mogu sami da obavljaju poslove bezbednosti i zdravlja na radu bez položenog stručnog ispita, s tim što stručno lice treba da sačini Akt o proceni rizika.

Ostali poslodavci, bez obzira na broj zaposlenih, mogu da donesu Akt o proceni rizika ako su zaključili Ugovor o angažovanju pravnog lica ili preduzetnika sa licencom za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu.

 Pored toga, svi poslodavci koji imaju do 20 zaposlenih radnika, prava, obaveze i odgovornosti u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, mogu da utvrde Ugovorom o radu, za razliku od ostalih koji su u obavezi da donesu opšti akt tj. Pravilnik ili da zaključe pojedinačni kolektivni ugovor, ako imaju sindikat kome je reprezentativnost utvrđena u skladu sa Zakonom o radu.

 Za nepridržavanje Odredaba gore navedenog Zakona određene su vrlo visoke prekršajne kazne.